Život u paklu

Prva epizoda

SURVIVORS SALT ACID

U ovim sredinama mikroorganizmi vladaju. Radi napretka neke životinje čine neobične prilagodbe. Znanstvenici proučavaju kako uspijevaju živjeti u vodi koja je kao ocat, kiselina, želučani sokovi…

Da izdrže visoku koncentraciju soli, kvadratni ekstremofili u Senegalu stvaraju crveni pigment. Koncentracija tih bakterija je toliko visoka da jezero Retba postaje potpuno rozo. U jezeru Natron u Tanzaniji ekstremofilne ribe plivaju u ultraslanoj vodi pri temperaturi od 48 stupnjeva, a na dijaboličnom jezeru Owens u Kaliforniji život teče uobičajeno, unatoč količini arsenova praha nošenog vjetrom koji se može usporediti s količinom prašine nakon rušenja Twin Towersa.

Popis ekstremofila i njihovih ekosustava tek se počeo sastavljati.

Njihovo nedavno otkriće već je utjecalo na formiranje novih  hipoteza o životu na Zemlji, a vjerojatno i dalje…

Druga epizoda

SURVIVORS HEAT

Kad se živi iznad 50 stupnjeva, živi se ekstremno. Da bi preživjele, neke se životinje moraju prilagoditi na neobičan način. U najtoplijim zonama na našem planetu, znanstvenici proučavaju kako se uspjelo (pre)živjeti između nevjerojatnih 50 i 120 stupnjeva.

U srcu saharske pustinje živi srebrni mrav, jedini stanovnik Zemlje kojem se tjelesna temperatura diže do 54 stupnja, a na dnu oceana hipertermofilni organizmi preživljavaju u paklu od 80 stupnjeva.

U vrućim izvorima Yellowstonea u Americi termofilne bakterije za preživljavanje, kao i      biljke, koriste energiju sunca, dok se većina ostalih na usijanim temperaturama oslanja na kemosintezu, koristeći vodik, pa čak i arsen.

Istraživanje termofilnih i hipertermofilnih organizama omogućilo je brojna dostignuća u biotehnologiji. Zahvaljujući njima, primjerice, DNA se danas može proširiti i sintetizirati nove molekule za farmaceutsku industriju.

Treća epizoda

SURVIVORS COLD

U hladnim predjelima caruju mikroorganizmi. Oni su osnova krhkog ekosustava kojem prijeti globalno zagrijavanje. Znanstvenici proučavaju kako te nestabilne i kratkovječne vrste uspijevaju preživjeti u područjima okovanima snijegom i ledom.

Da bi se zaštitile od hladnoće, biljke na otoku Spitzberg imaju dlačice i rastu u obliku jastuka, a prvaci otpora ledenim temperaturama su dugoživci s Grenlanda koji dolaze u stanje kriptobioze, odnosno mogu iz tijela izbaciti svu vodu i zapravo zaustaviti metabolizam. Antarktičke krokodilke krasi gotovo prozirna krv, a same proizvode proteine protiv smrzavanja, dok mikroalge nemaju strah od hladne vode te napreduju čak i pod ledom.

Svi ti organizmi i ekosustavi su krhki. Danas znamo da prosječno povećanje temperature od jednog stupnja za cijeli planet odgovara povećanju dva stupnja na polovima. Organizmi prilagođeni hladnoći svakako će prvi na planeti jako patiti od posljedica aktualnih klimatskih promjena.

Četvrta epizoda

SURVIVORS DARKNESS

U tim sredinama vladaju mikroorganizmi. Neke životinje imaju nesvakidašnju prilagodbu, koža im je posve bijela ili prozirna, a neke su i slijepe. Znanstvenici istražuju kako te vrste uspijevaju preživjeti s tako malo kisika, hrane i svjetla u najnegostoljubivijim spiljama svijeta.

Spilja Movile u Rumunjskoj je u tisućljetnoj izolaciji stvorila poseban mikrokozmos, a u nekim dijelovima špilje koncentracija vodikova sulfata je 100 puta veća od one koju dišemo. No zahvaljujući djelovanju mikroba, razvio se bogat ekosustav.Dok u podzemnom mikrobnom raju Meksika struji proziran potok gdje živi posebna vrsta riba imuna na zasićenost vodikovim sulfatom, u Sloveniji obitava tajanstveno stvorenje Proteus ružičaste kože koje bez hrane može preživjeti mnogo mjeseci.Sve te prilagodbe i strategije omogućile su život u ekstremnim uvjetima. Vrste su neprestano u uzajamnoj interakciji, a rezultat je osobita ravnoteža, iznimno krhka te često nezamisliva.